Na dan 1. siječnja 2023. euro će postati zakonsko sredstvo plaćanja u RH koje sa sobom donosi brojne promjene za poslovne subjekte i građane, a neke od njih donosimo u nastavku.

Kada započinje dvojno iskazivanje cijena?

Od 5. rujna 2022. nastupa obveza dvojnog iskazivanja cijena, odnosno poslovni subjekti će uz cijenu u kunama morati navesti i cijenu u eurima. Razdoblje dvojnog iskazivanja cijena će trajati sve do isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Cijena će se pisati prema određenom fiksnom tečaju konverzije u kojem je 1 euro = 7,53450 kuna. Važnost dvojnog iskazivanje je u sprječavanju nepravilnih preračunavanja.

Što je dvojni optjecaj i dokad traje?

Osim dvojnog iskazivanja cijena, prva dva tjedna će na snazi biti i dvojni optjecaj. To je period koji služi kao prijelazno razdoblje u kojem građani mogu plaćati gotovinom u eurima i u kunama. Poduzeća će građanima morati davati isključivo eure. Takve transakcije će olakšati sam prijenos gotovog novca u eure i za same građane.

Kako pravilno preračunati cijenu?

Preračunavanje se izvršava primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije korištenjem pet decimala te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje na dvije decimale, a na temelju treće decimale.

Prilikom preračunavanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti primjenjuje se pravilo zaokruživanja:

• – ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan i,
• – ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena.
•  

Koji su poslovni subjekti izuzeti od dvojnog iskazivanja cijena?

Poslovni subjekti koji prodaju robu ili pružaju uslugu:

• – pokretnom prodajom,
• – putem automata,
• – u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za  akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama,
• – na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
• – na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
• – na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara i ustanova,
• – putem kioska,
• – prigodnom prodajom na sajmovima, izložbama i slično,
• – u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,
• – u spremištima i slično koja prodaju poljoprivredni sadni materijal.

Također, obveza dvojnog iskazivanja ne postoji kod:

• – zabavnih igara,
• – totema benzinskih postaja, fiksnih panela i ostalih fiksnih stupova s iskazanim cijenama i agregatima te električnim punionicama,
• – uređaja za samoočitavanje cijena u trgovini,
• – TV sučelja u svrhu prodaje usluga,
• – kupona za popuste i kupona u vrijednosti vraćene robe,
• – igara na sreću,
• – iznosa cijena na vagama i naljepnica s vaganom cijenom,
• – taksimetara i
• – zaslona blagajni i samoposlužnih uređaja za prodaju roba i usluga.

Od dvojnog iskazivanja cijena izuzeti su i poslovni subjekti kada iskazuju:

• – cijene otisnute na ulaznicama,
• – vrijednosti iskazane na karticama za javne telefonske govornice,
• – povratne naknade na ambalaži,
• – povratne naknade ambalaže koje su vidljive na automatiziranom uređaju za preuzimanje otpadne ambalaže,
• – vrijednosti otisnute na poštanskoj marki i frankiranoj marki, odnosno drugoj odgovarajućoj oznaci o plaćenoj poštarini,
• – cijene prethodno otisnute na knjigama i drugim periodičkim publikacijama,
• – vrijednosti i iznose koji se naznačuju na pošiljkama i uputnicama,
• – vrijednosti otisnute na biljegu,
• – vrijednosti iskazane za unaprijed plaćenu elektroničku komunikacijsku uslugu,
• – vrijednosti i iznose koji se navode na nalozima za plaćanje izdanim na temelju računa ili drugog pojedinačnog akta
• – vrijednosti otisnute na ambalaži SIM kartice,
• – vrijednosti otisnute na poklon kartici i vrijednosnoj kartici,
• – cijene otisnute na karti za uslugu javnog prijevoza,
• – cijene zrakoplovnih karata,
• – vrijednosti na dokumentima koji se izdaju sukladno EU normi i propisanoj XML shemi,
• – iznose u carinskim deklaracijama i
• – vrijednosti i iznosi koji se navode na nalozima za plaćanje izdanim na temelju računa ili drugog pojedinačnog akta odnosno temeljem istaknute cijene

Što nakon 1. siječnja 2023.?

Uvođenjem eura kao službene valute poslovni subjekti svoje račune moraju iskazivati samo u eurima, a postojeći ugovori koji su sklopljeni u kunama će i dalje vrijediti. Također, sva kunska sredstva na bankama će se pretvoriti u eure.

Po isteku prva dva tjedna od uvođenja eura završit će razdoblje dvojnog optjecaja što znači da se više neće moći plaćati u kunama. Tijekom prva dva tjedna bit će razdoblje dvojnog optjecaja kuna i eura te će se moći plaćati objema valutama, ali poslovni subjekti moraju izvraćati novac u eurima.

Jesmo li dovoljno informirani i spremni?

Budući da smo država u kojoj se često mijenjaju zakonski propisi čime smo pokazali nestabilnost s jedne, a tešku prilagodbu i praćenje zakona s druge strane, očekujem i prilikom uvođenja eura „kaos” zbog nedovoljne pripremljenosti. Hoće li neki poduzetnici iskoristiti priliku za povećanjem cijena? Sama svrha dvostrukog iskazivanja cijena i je da se građanina informira i zaštiti od povećanja cijena, ali s obzirom na to da je već sada krenuo val poskupljenja, vjerujem da je to jedan od puteva kako zaobići neka buduća pravila. Uz već spomenuto, banke najavljuju povećanje kamatnih stopa, a poduzetnicima će trebati još dosta vremena da se oporave od ekonomskog udara. Posljedično, doći će do stagnacije u povećanju plaća što nije dobro za građane. Na temelju iznesenih činjenica, smatram da nije pravo vrijeme za uvođenje eura u Hrvatskoj.

Piše: Ivana Ožegović

Više detalja možete vidjeti https://savjetnica-udruga.com/mali-vodic-kroz-uvodenje-eura/